Različite CAD dimenzije, odnosno BIM (Building Information Modeling) dimenzije su pojmovi s kojima su mnoge arhitekte, inženjeri i izvođači upoznati, barem sa nekim od ovih pojmova. 5D BIM je jedno od područja koje privlači interes BIM pionira, ali opet, mnogima nije potpuno jasno šta predstavlja 5D BIM. Kada dimenzije prelaze 2D CAD ili 3D modelovanje? Šta to znači? Na šta se odnose druge dimenzije i koje su prednosti uključivanja većih dimenzija? Evo kratkog pregleda različitih dimenzija koje se koriste u CAD-u i BIM-u i onoga što možete očekivati od 5D BIM-a.

2D CAD

Svi oni koji su uključeni u sferu arhitekture, inženjerstva i građevine znaju šta je 2D CAD -  to je glavni rezultat svakog projekta i sastoji od dvodimenzionalnih crteža koji projekat prikazuju iz različitih uglova i na različitim nivoima detaljnosti. U 2D projektovanju definiše se ravan i na nju se projektuju svi podaci potrebni za opis objekta. Za podne ravni to je XY-ravan, dok za preseke i poglede plan projekcije ima Z osu. U ovom slučaju, projektant koristi CAD kao digitalnu, 2D ploču za crtanje, a gledatelj crteža mora protumačiti kako se crteži međusobno odnose kako bi zamislio objekat. Ravni projekcije su obično planarne, ali mogu biti zakrivljene duž osi, te kasnije izravnate, posebno u infrastrukturi. U BIM projektima, 2D crteži i dalje igraju važnu ulogu, posebno kada je reč o planiranju objekata sa velikim brojem geometrijskih detalja ili komunikacije na gradilištu.

3D Modelovanje

Kod 3D modelovanja se uvodi i treća dimenzija. 3D geometrija pomaže u eksplicitnom opisivanju zgrade i ne ostavlja prostora za pogrešno tumačenje. Prilikom izrade detaljnog 3D modela više nema potrebe za pojedinačnim crtanjem preseka ili kota kao kod 2D CAD-a, jer se ti pogledi mogu izvući upravo iz modela. Kada se crta u 3D-u, gledatelj može rotirati model i gledati ga iz bilo kog ugla, pa čak i virtuelno prošetati kućom prije nego što je izgrađena. Rad u 3D-u prvi je korak ka pogodnostima koje BIM nudi.

3D BIM

BIM je metoda rada zasnovana na modelu. Sa BIM-om 3D modeli predstavljaju preciznu građevinsku komponentu dodjeljivanjem značenja svakom objektu, kao što je npr. vrsta objekta („zid“). Objekti se dalje mogu opisivati dodatnim informacijama poput vrste materijala ili zahteva prilikom izvođenja. Ovakav princip rada stvara inteligentni model koji poboljšava upravljanje informacijama i komunikaciju na projektima. BIM takođe omogućava izveštaje i analizu na temelju podataka sadržanih u modelu, poput količina ili parametara objekta.

4D BIM

U zavisnosti od primene, BIM model se može povezati s raznim spoljašnjim izvorima podataka i uslugama. S 4D BIM-om vreme je dodato na tri prostorne dimenzije komponenata koje se dodjeljuju aktivnostima unutar rasporeda. Na primer, izrada oplate za temelj bila bi jedna od prvih aktivnosti povezanih s komponentama modela, pa bi se tako njegova četvrta dimenzija pojavila rano u rasporedu gradnje. Korišćenjem vremena kao četvrte dimenzije može se vizuelizovati postupak gradnje i meriti napredak u odnosu na celokupan model objekta. Pomoću ovih informacija postupak građenja može se bolje planirati, simulirati i koordinisati, čak i sa mnogo uključenih investitora.

5D BIM

Peta dimenzija koja se može povezati sa BIM modelom je trošak. Dodavanje podataka o troškovima elementima modela omogućava izradu profila troškova za projekat, što je korisno za predviđanje koliko će novca biti potrebno za svaku fazu. Takođe, može se koristiti kao osnova za upravljanje projektom, kako bi se omogućilo praćenje projekta i brza implementacija korekcija.

Prednosti BIM-a

Mogućnosti upravljanja vremenom i troškovima na temelju stvarnih podataka pomoću 4D i 5D BIM-a samo su dve od mnogih prednosti BIM-a. Kako se BIM nastavlja razvijati, sve više i više usluga će biti povezano sa modelima. Međutim, umesto definisanja dodatnih „dimenzija“, stručnjaci danas radije koriste izraze „slučaj korišćenja ili use case“ ili „metoda“ kako bi sprečii nesporazum i podržali jasnu komunikaciju.